0 | autor:
Digitalna fotografija
Mnogim je ljudima kod bavljenja fotografijom najprivlačnija sama aparatura. Cijela ta precizna mehanika projektirana da odgovara našim rukama i očima; osjećamo neizmjerno zadovoljstvo pritiskom na okidač, pokretanjem mehanizma visoke preciznosti, sakupljanjem i nošenjem oko vrata sofisticiranih modela fotoaparata ali seže li interes za fotografiju dalje od tehničkog divljenja?!
[Cijeli članak]
0 | autor:
Stjepan Tafra
Simulator jednooke refleksne kamere je odličan alat za sve koji žele naučiti osnovna fotografska načela. Moguće je podešavati brzinu zatvarača, otvor blende, osjetljivost filma, svjetlosne uvjete, žarišnu daljinu, udaljenost objekta, te način snimanja. Na oglednoj je slici moguće vidjeti kako svi ti parametri utječu na konačnu ekspoziciju.
[Cijeli članak]
0 | autor:
Ante Peterlić
U filmskome zapisu zapažamo i one njegove slikovne odlike što nastaju preoblikovanjem izvanjskoga svijeta objektivom, različitim lećama, odnosno sustavima leća koje se nalaze na prednjoj strani kamere, onoj koja se usmjeruje prema snimanim objektima, onoj strani s koje zrake svjetlosti s tih objekata ulaze u kameru. Postoje različite vrste objektiva; s razvojem optike, s razvojem snimateljske tehnike, neprestano se pojavljuju novi objektivi, objektivi s novim mogućnostima filmskoga zapisa fizičke realnosti.
[Cijeli članak]
2 | autor:
Ante Peterlić
Budući da je stvarni filmski prostor zapravo dvodimenzionalan prostor platna, dakle određena precizno izmjerljiva geometrijska kvaliteta, četverokut, i to pravokutni, koji je ujedno i stalnoga formata za jedan film, ta geometrijska kakvoća uvjetuje ili predodređuje težnju da se u taj zamjetljivi zadani red, najpopularnije rečeno, ne unosi nered, koji može i razdraživati. Jedan od osnovnih načina stvaranja takvoga vizualnoga reda svakako je prikaz građe u nekom kompozicijskom sustavu.
[Cijeli članak]
0 | autor:
Ante Peterlić
Već u ulomku o statičnoj kameri, kad smo ustvrdili da ona pojačava kinetičke potencijale prizora (suprotstavljajući pokrete tijela mirovanju okvira), čitalac je vjerojatno pomislio da i sam pokret nekog snimljenog tijela mora u filmu imati posebnu izražajnu vrijednost i osobit učinak na gledaočevu doživljajnost. Također, pri čitanju ulomaka o vožnji prema naprijed i vožnji prema natrag lako se moglo pretpostaviti da se u filmskome zapisu slično djelovanje na gledaoca
[Cijeli članak]
1 | autor:
Ante Peterlić
U filmskome zapisu jasno se zamjećuju i ona njegova svojstva što nastaju kao izravna posljedica njegova fotografijskog ustrojstva — njegove optike, vrpce, laboratorijske obrade — odnosno, u filmskome zapisu susrećemo izvanjski svijet u obliku kakav mu je dala filmska fotografijska tehnika. Ti se oblici prožimlju s onima što nastaju položajem kamere, dijelom su i uvjetovani njima, no kako dijelom i ne ovise o položaju kamere, kako njih kao pripadnike iste skupine oblika razaznajemo i bez obzira na položaj kamere, javljaju se oni kao posebna filmska vrijednost.
[Cijeli članak]
0 | autor:
Ante Peterlić
U filmskoj snimci ne zapažaju se samo udaljenosti kamere od snimanih objekata i kutovi snimanja tih objekata, nego i oni oblici bivanja kamere u prostoru što svjedoče o njoj upravo kao o tijelu koje isti prostor dijeli s drugima, s onima što je okružuju, koje snima. Riječ je, prema tome, i o elementarnim fizičkim stanjima u kojima se nalazi kamera, o stanju nepokrenutosti ili pokrenutosti. Kamera »stoji« ili se pomiče, ona je statična ili dinamična.
[Cijeli članak]
4 | autor:
Stjepan Tafra
model: Goldy Katavich / fotograf: Neven Marinković / postprodukcija: Stjepan Tafra
[Cijeli članak]
0 | autor:
Ante Peterlić
Iz snimke se ne zaključuje samo o prostoru izvanjskoga svijeta, nego i o položaju što ga je u tom prostoru tokom snimanja imala kamera, o njenom tadašnjem odnosu prema objektima koji su se nalazili pred njenim objektivom. Ti različiti položaji pojavljuju se kao specifični oblici filmskoga zapisa koje gledalac najčešće trenutačno zapaža, pa se pomoću njih, izravno djeluje i na gledaočevu doživljajnosti.
[Cijeli članak]
0 | autor:
Ante Peterlić
Proučavanje oblika filmskoga zapisa treba početi tumačenjem stalnih svojstava filma, stalnih oblika filmskoga zapisa, a to su kadar i okvir. Kao i okvir, kadar je odistinski neizbježan sastojak filma, jer što god se snimilo, svakim uključivanjem i nakon toga isključivanjem za snimanje pripremljene kamere, pa snimio se samo jedan jedini kvadrat vrpce, dobiva se kadar, odnosno rezultat toga čina naziva se kadrom.
[Cijeli članak]zeljko skrbic: izvanredna stranica sa mnostvom korisnih sugestija...
mira: jutros sam gledala emisiju koja je snimljena 2009,...
roko čičić: jadne žene...
split: Slike su ti strava. Bravo....
Katica Mardesic Algeri: Lijepe uspomene.....skola u Komizi....
Katica Mardesic Algeri: Mestar Crni,Tipic,Susta,Jakov.Kondija. i Zambarlin...
Katica Mardesic Algeri: U srednjem redu peta sa desna Katica Karuza.kcer T...
maja: gornji red prva s lijeva marica karuza,treća drina...
maja: meštar jure sviličić iz pošpilja...
This page was created in 0.594 seconds.
All contents © 2009 — 2012 Stjepan Tafra and the authors. All rights reserved
unless otherwise noted.
E-mail: info {at} stjepantafra.com
